Koliko sadržaj koji djeca gledaju na televiziji koristi ili šteti njihovu razvoju?
Znaju li roditelji koje crtane odabrati i treba li uopće raditi selekciju?
Što djeca razumiju od onoga što vide u crtanim filmovima?
Djeca u dobi do dvije godine ne bi uopće trebala gledati televiziju. Stručnjaci sumnjaju da djeca u toj dobi crtane filmove i općenito sadržaje na televiziji vide kao zbunjujući skup boja, zvukova i slika. Ona ne razlikuju stvarnost od televizijskih slika, ne razumiju sadržaj slika i ne shvaćaju o čemu je tu zapravo riječ. Zato nema ni smisla govoriti o "obrazovnom aspektu crtića" za djecu u toj dobi čak ni kad je govor u pitanju. Djeca najviše riječi nauče u interakciji s roditeljima.
Djeca u trećoj godini života razumiju da likovi koji se pojavljuju u crtanim filmovima nisu stvarni, ali vjeruju da ti likovi žive u televizorima.
U četvrtoj godini djeca počinju razlikovati stvarne i crtane likove, ali se još uvijek bore s razlikovanjem koji gdje pripada, dok u petoj godini djeca i dalje nisu sposobna pratiti određene radnje u cijelosti.
Od sedme do osme godine neka djeca ne mogu zadržati pozornost ni pratiti film dulje od 30 minuta, dok u desetoj godini imaju poteškoće u razlučivanju kadrova i scena.
Kako nasilne scene djeluju na djecu?
Crtići kao što su "Bakugan", "Dragonball", "Pink Panther", "Ben 10" i slični imaju elemente agresivnog ponašanja. Takvi crtići nose poruku da najjači uvijek pobjeđuju te djeca usvajaju vrijednosti prema kojima je ovaj svijet opasan i loš. Osim toga, nasilne scene koje gledaju, djeca pokušavaju kopirati. Također, kod neke se djece može pojaviti strah ili noćne more u kojima su žrtve nekog nasilja ili pak mogu postati potpuno ravnodušni prema nasilnim scenama (ako su dulje izloženi takvim sadržajima).
Spriječite negativan utjecaj televizije na dijete
- Ograničite vrijeme gledanja televizije i ne odstupajte od toga. Tako će dijete od početka naučiti da se TV gleda u određenim okolnostima te da druga opcija ne postoji.
- Ne držite televizor u dječjoj sobi i daljinski držite dalje od djetetova dosega.
- Televizor držite isključen ako ga nitko ne gleda ili ako sadržaj nije primjeren djetetovoj dobi.
- Imajte pod nadzorom sadržaje koje dijete gleda.
- Utješite dijete ako ga je neki sadržaj uznemirio, katkad to može biti nešto posve bezazleno, ali utjeha je uvijek potrebna. Razgovarajte o tome što je dijete vidjelo.
- Komentirajte s djetetom sadržaj koji gleda kako biste vježbali komunikaciju i iskoristili dobro stranu koju pružaju edukativni sadržaji za djecu. Uz vašu pomoć učenje će biti potpunije.
- Ne nagovarajte dijete na gledanje televizije ako ono za to ne pokazuje zanimanje. Radije se poigrajte s njim.
- Redovito izlazite s djetetom u prirodu, bez obzira na vrijeme. Jedino će tako dijete stvoriti dobru naviku da previše vremena ne provodi na zatvorenom. Aktivirajte i druge njegove vršnjake i njihove roditelje te motivirajte djecu da se igraju vani pod budnim okom odrasle osobe.
- Osmišljavajte djetetovo slobodno vrijeme sa što bogatijim sadržajem. Nećete uvijek imati ni snage ni ideja, ali radije tada pronađite manje zahtjevne igre, nego da mu uključite televiziju.
- Nije svaki animirani film namijenjen djeci, a osobito djeci predškolske dobi. I ne reagiraju sva djeca jednako na televizijski sadržaj, bio on namijenjen djeci ili ne. Imajte na umu djetetov karakter i ne ismijavajte ga ako se uplaši zbog vama bezazlenih stvari.
Dobre strane televizije
Srećom, postoji i niz pozitivnih utjecaja televizije na dijete, uz uvjet da dijete gleda dječji program, edukativne emisije, primjerene animirane filmove, dokumentarce… Televizija pruža informacije o životu i svijetu u kojem živimo, što ne podrazumijeva uvijek loše stvari. Potiče razvoj intelektualnih sposobnosti kao što su slušanje, razumijevanje i pamćenje. Djeci približava slova i čitanje te strane jezike. Primijetite li da dijete pokazuje zanimanje za određeni strani jezik, potičite to i na različite druge načine. Pomoću kvalitetnog televizijskog programa dijete širi svoje horizonte, upoznaje ljudske vrijednosti te raznolikosti.
Pripremila: Maja Blaslov Nadinić, stručni suradnik pedagog